Fizioterapija je grana medicine koja se bavi rehabilitacijom i poboljšanjem funkcionalnih sposobnosti tijela s naglaskom na mišićno-koštani i neurološki sustav. Iako je fizioterapija tradicionalno usmjerena na poboljšanje fizičkog zdravlja, sve više se prepoznaje njezina vrijednost kod psihičkih poteškoća zbog dokazanih pozitivnih učinaka u smanjenju simptoma stresa i tjeskobe te poboljšanju kvalitete života. Psihičke poteškoće, poznate i kao mentalni poremećaji, stanja su koja utječu na mišljenje, osjećaje ili ponašanje osobe, ometajući njezinu sposobnost normalnog funkcioniranja u svakodnevnom životu. Fizioterapija u psihijatriji obuhvaća različite terapijske metode koje mogu biti korisne u liječenju različitih mentalnih poremećaja kao što je anksioznost, depresija, posttraumatski stresni poremećaj (PTSP), shizofrenija i brojna druga neurološka i psihijatrijska stanja. Istraživanje objavljeno u „Journal of Psychosomatic Research” (2018.), analiziralo je učinak vježbi s pacijentima koji se bore s depresijom. Rezultati istraživanja pokazali su da tjelesna aktivnost, naročito ona koja uključuje aerobne vježbe (poput trčanja ili plivanja), ima značajan učinak na smanjenje simptoma depresije, povećanje energije i poboljšanje raspoloženja.
Povezanost tijela i uma
Povezanost tijela i uma, poznata i kao psihosomatska veza, ključna je za razumijevanje cjelokupnog zdravlja. Tijelo i um nisu odvojene jedinice – one neprestano međusobno djeluju i utječu jedna na drugu. Psihičko stanje osobe i emocije mogu utjecati na određene tjelesne funkcije kao što su na primjer brzina otkucaja srca, krvni tlak, znojenje, obrasci spavanja, izlučivanje želučane kiseline i pokreti crijeva. Fizičke bolesti, s druge pak strane, mogu utjecati na razmišljanje ili raspoloženje osobe. Osobe s težim tjelesnim smetnjama, smetnjama koje se ponavljaju ili su kronične, često postaju depresivne. Istraživanja su pokazala da osobe s mentalnim poremećajima često imaju smanjenu tjelesnu aktivnost i narušen odnos prema svom tijelu, što može pogoršati simptome poremećaja. S druge strane, redovita fizička aktivnost može povećati samopouzdanje, smanjiti negativne misli i povećati mentalnu izdržljivost. Fizioterapija može biti ključna za poboljšanje motoričkih sposobnosti pacijenata, što doprinosi boljoj općoj funkcionalnoj sposobnosti, a time i većoj samostalnosti pacijenta u svakodnevnim životnim aktivnostima. Fizioterapeut može pomoći pacijentima da se bolje nose s posljedicama duže borbe s mentalnim poremećajem, poput smanjenih motoričkih vještina, slabosti, problema s koordinacijom te boljeg prihvaćanja svog tijela i sebe.
Fizioterapija u psihijatriji
U liječenju psihijatrijskih oboljenja fizioterapija se najčešće koristi u sklopu multidisciplinarnog pristupa većeg broja stručnjaka. Zajedno sa psihijatrima, psiholozima, socijalnim radnicima te drugim zdravstvenim stručnjacima, fizioterapeuti mogu pomoći pacijentima u razvoju zdravih navika, poboljšanju socijalnih vještina i smanjenju simptoma koji mogu ometati svakodnevno funkcioniranje osobe. Fizioterapija u psihijatriji najčešće uključuje kineziterapiju (terapiju pokretom), progresivnu mišićnu relaksaciju, masažne tehnike, tehnike disanja, balansiranje tijela i uma kroz mindfulness te metode elektroterapije kao što je na primjer biofeedback.
Redovita tjelesna aktivnost, 30 minuta dnevno, osobito ona koja uključuju kontrolirane pokrete i disanje, poput joge, pilatesa, plesa ili aerobnih vježbi, može pomoći u smanjenju osjećaja tjeskobe, poboljšanju snage, volje te u prevenciji depresivnih stanja. Tjelovježba, osim što poboljšava tjelesno zdravlje, također aktivira i endorfine, hormone sreće, koji pozitivno utječu na raspoloženje i mentalno zdravlje.
Učenici Medicinske škole Osijek u razdoblju od 16. veljače do 1. ožujka 2025. sudjelovali su kroz Erasmus + HEAL projekt u obavljanju stručne prakse u psihijatrijskoj klinici u Njemačkoj. Boravkom na odjelima bolnice provodili su uobičajene fizioterapijske vještine, ali su upoznali i druge metode koje pokazuju korisnost za bolesnike sa psihičkim poteškoćama. Provodili su hipoterapiju, ergoterapiju, sportske poligone, streličarstvo, terapiju bojama i hodanje s alpakama te mindfullnes.
Hipoterapija, u svrhu postizanja terapijskog cilja, koristi trodimenzionalni pokret konja. Bolesnik, osim fizičkih dobrobiti jahanja kao što su bolje držanje tijela, postizanja ravnoteže i stabilizacije zdjelice, razvija i samopouzdanje, osjećaj za ritam, empatiju prema drugima i bolju komunikaciju. Mirnoća konja pomaže korisnicima da se oslobode stresa i povežu s prirodom na poseban način.
Ergoterapija, poznata još i kao radna terapija, terapijska je metoda koja se koristi za poboljšanje psihološkog, socijalnog i funkcionalnog stanja osoba s mentalnim poteškoćama. Cilj ergoterapije je pomaganje pacijentima da razviju vještine potrebne za samostalan život, socijalnu uključenost i produktivno sudjelovanje u društvu.
Sportski poligoni utječu na razvoj gotovo svih motoričkih vještina i mogu se prilagoditi različitim mogućnostima bolesnika. Uglavnom se provode vježbe s pomagalima, tijekom kojih se zadaju zadatci u kojima se bolesnici moraju fokusirati na precizno izvođenje nekih zadanih pokreta.
Streličarstvo je sport koji ima značajne koristi za mentalno zdravlje pojedinca. Vrlo učinkovito potiče samosvijest, snagu, otpornost i unutrašnju koncentraciju. Streličarstvo zahtijeva potpunu prisutnost u svakom trenutku. Punjenje luka, ciljanje i ispaljivanje strijele uvode osobu u usporeni, ponavljajući ritam koji je istovremeno opuštajući i oslobađajući od stresa.
Terapija bojama čini mnoge dobrobiti za ljudsko zdravlje. Boje višestruko djeluju na um, duh i tijelo čovjeka. Uz to što oslobađaju blokade u protoku energije, pomažu u otpuštanju potisnutih sadržaja i emocionalnog naboja, moguće ih je uspješno koristiti za poboljšanje raspoloženja, umirenje, pa čak i za liječenje pojedinih bolesti.
Alpake su udomaćene južnoameričke deve, koje se između ostalog koriste i za zooterapiju. Riječ je o terapijskoj metodi čiji je cilj poboljšati tjelesno ili psihičko zdravlje čovjeka, koristeći životinju kao posrednika. Za osobe pod stresom ili u stanju tjeskobe, šetnja s alpakom pomaže u smanjivanju nelagodnog osjećaja.
Mindfulness, ili svjesna prisutnost, tehnika je koja može značajno doprinijeti poboljšanju psihičkog zdravlja. Može se opisati kao aktivno stanje, odnosno oblik vježbe kojom se „trenira um“. Pažnjom usmjerenom na sadašnji trenutak, osoba opaža vlastite misli i osjećaje iz udaljene pozicije, bez prosuđivanja. Redovito prakticiranje ove tehnike može pridonijeti unapređenju fokusa i pamćenja, upravljanju emocijama te općoj kvaliteti života.
Učenici su radom u psihijatrijskoj klinici uvidjeli da se fizioterapija pokazuje kao učinkovita strategija za poboljšanje mentalnog zdravlja i prevenciju novih psihijatrijskih epizoda. Uključivanje fizioterapije u psihijatrijsku rehabilitaciju ne samo da pomaže pacijentima u smanjenju simptoma, već im daje i alate za bolje upravljanje stresom i emocijama, čime se poboljšava njihova socijalna funkcionalnost i kvaliteta života.
Ivana Marček
