Svake godine 1. prosinca obilježava se Svjetski dan borbe protiv AIDS – a. Toga dana, usmjerava se pozornost svih stanovnika Zemlje prema AIDS – u kao globalnoj prijetnji. Ovom kampanjom obuhvaćene su različite teme i ciljne skupine ljudi, a Svjetski dan borbe protiv AIDS – a obilježava se u gotovo svim državama svijeta. Uz dostupne metode prevencije i liječenja te potporu zajednice, svijet može okončati HIV i AIDS, epidemiju virusnih hepatitisa i spolno prenosivih infekcija. Ljudi koje žive s HIV – om ili su u riziku od HIV – a, virusnih hepatitisa i spolno prenosivih infekcija, prva su linija napretka kada je u pitanju borba s ovim bolestima i njihovim posljedicama. Upravo te zajednice i organizacije, članovi širega zdravstvenoga sustava, ne samo da povezuju ljude s javnim zdravstvenim uslugama, već i aktivno sudjeluju u izgradnji povjerenja, pokreću i uvode inovacije, potiču provedbu politika i usluga te pružatelje usluga na poboljšanja u provedbi.
Važan izazov u djelovanju organizacija civilnoga društva koji se ponekad javlja su: nedostatak financijskih sredstava, određene političke i regulatorne prepreke, ograničenja kapaciteta i napretka civilnoga društva. Također, problemi stigmatizacije i ljudskih prava marginaliziranih zajednica ponekad ometaju jačanje usluga prevencije i liječenja HIV – a, virusnih hepatitisa i spolno prenosivih bolesti. S rješavanjem tih izazova (ili problema?) te organizacije mogle bi dati još značajniji poticaj globalnom odgovoru, pospješujući napredak prema okončanju novih slučajeva HIV/AIDS – a, virusnih hepatitisa B i C i spolno prenosivih infekcija. Svjetski dan AIDS – a i važnost primjene znanja u očuvanju spolnoga i reproduktivnog zdravlja, koji se obilježava 1. prosinca, 2024. godine ima slogan „Prepustimo vodstvo zajednici“ (engl. Let communities lead), čime se želi naglasiti važnost doprinosa zajednice i civilnoga društva u postizanju globalnih ciljeva okončanja epidemije HIV/AIDS – a te pozvati sve važne sudionike na djelovanje i podržati ih u njihovim nastojanjima.
Ovogodišnje obilježavanje Svjetskog dana AIDS – a poziv je zajednici i organizacijama civilnoga društva da ojačaju svoje djelovanje i ostvare puni potencijal u inicijativama i doprinosu okončanju epidemije HIV – a. WHO se pridružuje partnerima i zajednicama u obilježavanju Svjetskog dana borbe protiv AIDS – a, 1. prosinca 2024., temom “Kreni putem prava: Moje zdravlje, moje pravo!”.
U ovogodišnjoj kampanji WHO poziva globalne čelnike i građane da se bore za pravo na zdravlje rješavanjem nejednakosti koje koče napredak u okončanju AIDS – a.
Organizacijama civilnoga društva treba se osigurati dostatna financijska sredstva kako bi im se omogućilo kontinuirano djelovanje. “Ne okončati HIV/AIDS, epidemiju virusnog hepatitisa i spolno prenosivih infekcija skuplje je od njihovog okončanja.”
Potreban je poticajni zakonodavni okvir koji olakšava djelovanje organizacija u pružanju usluga vezanih uz prevenciju infekcije HIV – om i zaštitu spolnog zdravlja, poput provedbe probirnih testiranja u zajednici, osigurati sudjelovanje civilnoga društva i štititi ljudska prava svih ljudi, uključujući marginalizirane zajednice, kako bi se unaprijedile intervencije sprječavanja infekcije HIV – om. “Uklonite zakone koji štete, stvorite zakone koji osnažuju.“
Organizacije koje okupljaju zajednicu 2024. godine obilježit će Svjetski dan AIDS – a širom svijeta kroz razna događanja i kampanje. U Hrvatskoj jedna od tih organizacije je Hrvatska Udruga za borbu protiv HIV – a i virusnog hepatitisa (HUHIV) koja već 24 godine ustrajno radi na u području prevencije HIV – a, virusnih hepatitisa i spolno prenosivih infekcija. HUHIV djeluje kao nadogradnja zdravstvenoga sustava u onim područjima koje zdravstveni sustav ne može potpuno zahvatiti, a potrebni su za ostvarenje javnozdravstvenih ciljeva. Udruga je posvećena izgradnji modela kontinuuma skrbi koji povezuje razne relevantne usluge i olakšava pristup uslugama podrške, testiranja, skrbi i liječenja, uklanja zakonske i regulatorne prepreka za uspješno javnozdravstveno upravljanje HIV – om, virusnim hepatitisima i spolno prenosivim infekcijama. Jedan od stalnih prioriteta je doprinos poboljšanju zdravlja i socijalnih ishoda za populaciju koja je u većem riziku za zarazu ili zahvaćena HIV – om, virusnim hepatitisima ili spolno prenosivim bolestima, putem poboljšanja zdravstvene pismenosti, doprinosa prevenciji, testiranju, liječenju i upravljanju zdravljem te smanjenje stigme i diskriminacije.
Hrvatski zdravstveni sustav nudi niz zdravstvenih usluga koje pokrivaju različite potrebe mladih, ali važan dio usluga namijenjenih mladima nadopunjuju organizacije civilnoga društva koje su bliže stvarnom životu i brigama mladih, ciljano se posvećuju njihovim potrebama (edukacije, savjetovanje, brzo testiranje i podrška). U radu s mladima upoznati su s njihovim problemima vezanim uz spolno prenosive bolesti (SPB) i raspolažu kvalitetnim uvidom u stvarno stanje rasprostranjenosti ovih bolesti koje su često bez simptoma i neprepoznate. SPB mogu uzrokovati komplikacije i posljedice po zdravlje, a zaražena osoba može ih nesvjesno širiti. Zbog toga je prevencije SPB važan javnozdravstveni izazov. Iako Hrvatska pripada državama s niskom učestalošću HIV infekcije, zajednica pridonosi da HIV dijagnosticiran ranije omogućava uspješnije liječenje i smanjenje daljnjega prijenosa. Također, zabrinjava visok udio mladih visokorizičnog spolnog ponašanja koji se nisu testirali ili su se testirali tek jednom u životu, kao i značajna pojavnost ostalih SPB kao što su: sifilis, klamidija, gonoreja i hepatitis C. Ako se pravodobno ne prepoznaju i ne liječe, također mogu uzrokovati ozbiljne zdravstvene komplikacije i posljedice. Vizija Udruge HUHIV i njezina angažmana u području zdravlja je služiti kao most između zdravstvenoga sustava i zajednice te unaprijediti edukaciju i suradnju među stručnjacima i javnosti, kao i doprinijeti stvaranju rješenja za najhitnije, nedovoljno obuhvaćene i ključne zdravstvene izazove.
Dijelovi teksta preuzeti s web stranice: www.huhiv.hr
Priča o „crvenoj vrpci“
Crvenu vrpcu kao simbol podrške ljudima oboljelim od AIDS – a, osmislio je 1991. godine slikar Frank Moore (1953. – 2002.). Na tu zamisao došao je nakon što je uočio da njegovi bliski susjedi nose žute vrpce kao potporu kćeri koja je kao američki vojnik sudjelovala u Zaljevskom ratu. Budući da crvena boja simbolizira ljubav i krv, a značenje isticanja vrpce potporu, nastala je crvena vrpca kao autorski nezaštićeni rad koji će se koristiti kao sredstvo podizanja svijesti ljudi diljem svijeta.
Prvi puta vrpca je javno predstavljena iste godine na dodjeli prestižne američke kazališne nagrade „Tony Award” prilikom koje su svi nominirani nosili crvenu vrpcu na svojoj odjeći. Crvena vrpca ubrzo je postala međunarodni simbol svijesti o HIV/AIDS – u te predstavlja znak solidarnosti, podrške diskriminiranim oboljelim osobama i spomen na preminule. Nošenje crvene vrpce na Svjetski dan borbe protiv AIDS – a je jednostavan, ali snažan način protivljenja stigmatizaciji i predrasudama vezanim uz ovu bolest. Poput samog HIV/AIDS – a stigmatizacija i predrasude vezane uz njih su globalni problem i stalni su pratitelji te epidemije. Izazivaju ih razne pojave kao što su: nedostatak razumijevanja bolesti, mitovi o prijenosu virusa, društveni strahovi u vezi sa seksualnošću, neodgovorno medijsko praćenje epidemije te činjenica da je AIDS neizlječiv kao i strahovi povezani sa smrću. Stigma pojačava patnje oboljelih jer vodi uskraćivanju temeljnih ljudskih prava i sloboda poput prava na edukaciju, zdravstvenu zaštitu, prava na rad, prava na privatnost i sl. Osim diskriminacije pojedinca u očima drugih ljudi, posljedice stigme također djeluju na način kako pojedinci doživljavaju sami sebe. Na osobnoj razini one mogu biti razarajuće jer vode osjećajima srama, krivnje te samoizolaciji. Stigma rezultira odgađanjem testiranja, a time i otkrivanja zaraze, uskraćuje adekvatnu njegu i podršku te pravovremeno liječenje.
PP prezentaciju i tekst za stranicu Medicinske škole Osijek napisali su: Branimir Lončarić, mag. med. techn., Milan Arambašić, bacc. med. techn i Luka Bačić, bacc. med. techn.
Pamtilice su izradili učenici 4. s3 razreda (B grupa): Fran Babić, Mirna Brataljenović, Marina Dukarić, Mia Gašpar, Magdalena Johum, Petra Lončarić, Dina Mutzhaus, Rebecca Rukavina i Luka Zorbas.