Od 10. do 15. ožujka profesorice Mirela Grubišić i Đurđica Radić bile su na stručnom usavršavanju u Berlinu. Tema tečaja bila je učenje metoda koje u središte stavljaju učenika, a nastavnik je savjetnik i mentor. Učenik rješava zadatak ili realizira projekt samostalno, u paru ili skupini. Nastavnik prati proces učenja i pomaže kad je to potrebno, no učenik vještine i znanja postiže iskustveno i na taj način ostvaruje kompetencije. U tradicionalnoj nastavi osnovna metoda poučavanja bio je nastavnikov govor, on je pokazivao svoja znanja, učenici su slušali i od njih se očekivalo da što više podataka zapamte i reproduciraju. Sada se nastava temelji na duboko uranjajućem praktičnom iskustvu učenika. Vještine 21. stoljeća temelje se na istraživanju, učenik postaje mali znanstvenik, propituje i dokazuje, uspoređuje i kritički promišlja. Ovim načinom poučavanja potiče se kreativnost, zadatak se postavlja tako da se bude sve vrste inteligencije, dakle nije bitno samo usvajanje podataka i mogućnost reprodukcije velikog broja činjeničnog znanja već funkcionalna upotreba tog znanja. Potrebna je interakcija i suradnja, empatija i mogućnost pogleda iz druge perspektive. Nastavnik ovim metodama budi inovativnost svojih učenika i mogućnost predlaganja velikog broja ideja, oni su slobodni predlagati i raspravljati o tim idejama, slušati druge i mijenjati svoje početne tvrdnje. Na taj način učenici razvijaju svoje komunikacijske vještine, prave planove rada, ali i promjene plana, točnije snalaze se u određenoj situaciji. Zadatak započinju rješavati istražujući podatke na internetskim stranicama koje su im preporučene te tako razvijaju i svoju digitalnu pismenost. Nastavnik treba dobro promisliti kad postavlja zadatak. Potrebno je odrediti vještine i razinu znanja te ishode koje želi postići. Kad se radi o zadatku koji treba ojačati neke kompetencije učenika, on mora biti specifičan, mjerljiv, bitan i koristan te ostvariv u određenom vremenu. U projektnom učenju učenici se udubljuju u neki problem, fokus je na procesu. Na kraju učenja obavezno se rezultati moraju pokazati u zajednici, to može biti prezentacija ili plakat, poster ili brošura, predstava ili film. Učenici su tada motivirani, osjećaju da rade nešto važno, da doprinose zajednici. Svaka škola ima svoje specifičnosti, svako mjesto ima svoje značajke, stoga postavljanje zadataka ovisi o uvjetima u kojim učenici žive. Tečaj je završio planiranjem jednog projekta, naš će biti recikliranje i održivi razvoj. Gomilanje odjeće sveprisutan je problem u našim domovima, pokušat ćemo ga ublažiti našim aktivnostima do kraja školske godine.
Tečaj je bio vrlo inspirativan, nastavnice Medicinske škole Osijek razmijenile su ideje s kolegama iz Portugala, Italije, Slovenije i Mađarske. Ima razlika, no brojne su sličnosti učiteljskog posla u svim državama, a korisno je bilo uočiti da hrvatski školski sustav nije loš i, usprkos brojnim izazovima, prati europske tijekove poučavanja. Erasmus+ projekti svakako tomu pridonose. Bilo je zanimljivo i istraživanje Berlina, simbola svega što predstavlja Europska unija. Različitosti u svakom smislu, ulica i ljudi koji žive u njemu. Velike oaze vode i zelenila, šarene i bučne ulice prepune ljudi koji traže zabavu, brojne galerije i muzeji, mnoštvo trgovina i restorana svih mogućih vrsta. Podzemna željeznica najbolji je način kretanja po gradu, no napravile su djelatnice Medicinske škole Osijek pozamašan broj kilometara pješice i nauživale se proljetnog berlinskog sunca. Berlin je ogroman, nemoguće je sve vidjeti, no trud je bio velik i glavni simboli grada ovjekovječeni su na našim fotografijama. Potsdamer Platz s ostatkom Berlinskog zida i velikim modernim poslovnim zgradama te mjestom na kojemu se odvija jedan od najpoznatijih filmskih festivala. U blizini je Checkpoint Charlie, mjesto dodira u vrijeme podjele grada na istočnu i zapadnu stranu. Spomenik stradalom židovskom narodu tijekom Drugog svjetskog rata gdje je na velikoj površini postavljeno 2711 betonskih blokova ostavlja vas u šutnji i s mnogim pitanjima. U blizini su Brandenburška vrata i Reichstag s vidikovcem na cijeli grad. Šetnja je nastavljena i na drugu stranu poznatom avenijom Unter den Linden. Užitak je bio razgledati zgrade brojnih veleposlanstava, hotele, dvorce te zgradu Humboltovog sveučilišta. Švrljanje po živom Alexanderplatzu bilo je također zanimljivo, divile smo se i dvorcu Charlottenburg, obišle Novi i Stari muzej te galeriju slika, a posljednji dan bio je rezerviran za posjet prekrasnom Potsdamu. Glavni grad pokrajine Brandenburg oduševio nas je ljepotom svojih dvoraca, posebice smo uživale u obilasku palače Sanssouci.
Bilo je ovo nezaboravno znanstveno, umjetničko, turističko, životno učenje i druženje, vratile smo se obogaćene i inspirirane za neke nove projektne aktivnosti.
