Brain-Based Learning: Understand How Students Really Learn (Europass Teacher Academy, Ghent)
Početak 2025. godine ocjenjujemo izvrsnim jer je za nas obilježen mobilnošću u belgijski grad Gent u sklopu Erasmus+ projekta Stecimo znanje, štrebati manje, (raz)umjeti više. U razdoblju od 27. siječnja do 1. veljače 2025. godine kolegica Renata Gal i ja uspješno smo završile tečaj Brain-Based Learning: Understand How Students Really Learn, u organizaciji najvećeg ponuditelja Erasmus tečajeva za usavršavanje učitelja – Europass Teacher Academy.
Oko 1170 kilometara zračne linije na relaciji Osijek – Gent dijelilo nas je od obrazovne ustanove Institut Saint Pierre gdje se održavao tečaj na kojem smo usvojile niz zanimljivih spoznaja i inovativnih pristupa procesu poučavanja. S našom profesoricom Ateeqaom Aslam i kolegicama iz Italije i Njemačke promišljale smo teme obuhvaćene modernom disciplinom obrazovne neuroznanosti (neuroedukacije) – interdisciplinarnog područja koje spaja neuroznanost, psihologiju i kognitivnu znanost. Cilj je obrazovne neuroznanosti premostiti jaz između znanosti o mozgu i nastavnih praksi kako bi se poboljšali ishodi učenja u okviru ključnih aspekata koje ta znanost podrazumijeva: povezanost moždanih procesa s motivacijom, pažnjom i pamćenjem; razvoj učinkovitih nastavnih metoda; povećanje aktivnosti učenika i utjecaj stresa, emocija i okruženja na proces učenja. U zajedničkom promišljanju etapa nastavnog procesa proučavali smo optimiziranje nastavnih strategija i stvaranje obrazovnog okruženja koje potiče bolje usvajanje znanja i kognitivni razvoj učenika.
U radioničkom smo okruženju učile o uskoj povezanosti mozga, emocija, učenja i pamćenja, a o aspektima ljudske spoznaje promišljale kroz njihovo međusobno povezivanje koje rezultira kognitivnim procesima: emocije i pažnja; pažnja i učenje; učenje i memorija; memorija i rasuđivanje; rasuđivanje i rješavanje problema.
Upoznali smo se s jedinstvenim tehnikama Salvadora Dalía („San s ključem“) i Thomasa Edisona („Polusanjanje za oluju ideja“) za poboljšanje kreativnosti, rješavanje problema i generiranje ideja. Zanimala nas je i korisnost kognitivnog fenomena Zeigarnikova efekta primjenjivog u strategijama učenja. S tim smo povezivali pojmove dubokog rada u kognitivno zahtjevnim zadatcima koji podrazumijevaju uklanjanje svega što nas ometa i potpuno usmjeravanje pozornosti zadatku. Suprotno fokusiranom razmišljanju koje nas usmjerava na zadani zadatak u dubokome radu, difuzno razmišljanje omogućuje opušteniji pristup problemu sa širim načinom sagledavanja koje aktivira Zeigarnikov efekt. Mentalni okviri i kognitivne strukture („Lanac glasina“) ključni su za tumačenje konstruktivne memorije i činjenice da ljudi različito pamte iste događaje, što je jako važno za razumijevanje procesa učenja koje nam je cijelo vrijeme bilo u fokusu.
Osnaživanje unutarnjih resursa učili smo kroz neuroplastičnost mozga, njegovu sposobnost da se prilagodi i mijenja svoju strukturu, funkciju i veze kao odgovor na iskustvo učenja i promjena u okolišu. Tehnika za poboljšanje memorije „Memorijska palača“ ili „Metoda loci“ koristi prostorne mentalne slike u svrhu organiziranja i prisjećanja informacija zbog uske povezanosti vizualizacije i dugoročnog pamćenja.
Razlika u konceptima razmišljanja usmjerila je našu pažnju različitim tipovima učenika pa smo se bavili detaljima vezanim uz učenika kojemu fiksni način razmišljanja ograničava potencijal, za razliku od učenika čiji razvojni načina razmišljanja otvara vrata napretku i uspjehu. Zanimljivom osobinom ličnosti koja je ključni čimbenik u postizanju uspjeha, a na hrvatski se jezik najbolje može prevesti kao upornost (Grit), bavili smo se u kontekstu postizanja dugoročnih ciljeva koji su presudni za motivaciju i fokus u procesu usvajanja novih vještina i znanja. Unutarnja motivacija čija je pokretačka sila osobni interes i strast prema nekoj aktivnosti ili pojavi zanimala nas je u kombinaciji s vanjskom motivacijom koja dolazi iz vanjskih nagrada ili pritisaka. Najveći uspjeh dolazi kada kombiniramo obje vrste motivacije – unutarnju strast i vanjske nagrade kao dodatni poticaj!
Obrazovna neurodiverzija nezaobilazna je i važna tema kojom smo se također bavili, a odnosi se na činjenicu da učenici imaju različite neurološke sklopove koji utječu na način na koji uče, razmišljaju i obrađuju informacije (disleksija, diskalkulija, ADHD, autizam i slično). To je interdisciplinarno istraživačko područje koje kombinira principe neuroznanosti s obrazovanjem kako bismo razumjeli način na koji mozak uči. Uključuje proučavanje moždanih procesa i njihove povezanosti s metodama poučavanja i učenja, s oblikovanjem kurikuluma te obrazovnim intervencijama. Inkluzivne nastavne strategije ključne su u pristupu učeniku s ovakvom vrstom izazova, kao i stavljanje fokusa na snage i individualne talente učenika, a ne samo na poteškoće.
Zaključili smo priču popularnim neuromitovima i neurohitovima i važnošću razlikovanja ova dva pojma kako bismo koristili znanstveno utemeljene metode u učenju, obrazovanju i svakodnevnom životu. Neuromitovi su pogrešna ili netočna uvjerenja o funkcioniranju mozga koja nisu znanstveno potvrđena, ali su široko prihvaćena, posebno u obrazovanju. Nasuprot njima postoje neurohitovi koji su znanstveno potvrđene činjenice o mozgu s praktičnom primjenom u obrazovanju i svakodnevnom životu.
Kroz ovaj smo vrlo sadržajan tridesetosatni tečaj usvajale načine za usavršavanje procesa poučavanja te načine za pohranjivanje znanja i vještina u dugoročnom pamćenju. Preispitujući konvencionalne metode podučavanja i zamjenjujući ih zabavnim i kreativnim praksama koje potiču angažman učenika, proučavale smo što je ljudskom mozgu potrebno da postane i ostane motiviran kroz razumijevanje pojmova kao što su kontekst, pamćenje i pažnja – ključnih pojmova za pohranjivanje informacija u dugoročno pamćenje.
Uz zanimljive, poticajne i informativne teme tečaja, Belgija nas je počastila i nezaboravnim iskustvima uokvirenim trima zvučnim imenima gradova koje smo upoznali. Gent ili Ghent, Brugge ili Bruges i Brussel ili Brussels, pisani na engleskom ili nizozemskom (flamanskom) jeziku, gradovi su u kojima smo posjetile brojne znamenitosti, kušale slasne delicije i stvorile upečatljiva sjećanja koja je nemoguće zaboraviti.
Nekada vrlo moćan grad u srednjovjekovnoj Europi, Gent je danas jedan od pet svjetskih UNESCO-vih gradova glazbe, opernih i kulturnih kuća, klasičnih i alternativnih festivala. Biciklom se u Gentu ide u školu i na posao po svim vremenskim uvjetima, a kombinacija kiše i vjetra ne plaši ni najmlađe ni najstarije Belgijce. Iskusnije turiste lako možete prepoznati po kabanicama, a one neiskusnije po kišobranima koji uvijek izgube u borbi s ledenim vjetrom.
Crkva svetog Nikole, Grofov dvorac i katedrala svetog Bava bili su samo neka od naših brojnih odredišta u Gentu koji nas je osvojio već prvoga dana našeg boravka u Belgiji.
Jedan je od najljepših primjera gotičke arhitekture u Gentu crkva svetog Nikole čiji je masovni središnji toranj bio orijentir trgovcima i mornarima prema ovom važnom trgovačkom centru u srednjem vijeku. Grofovim dvorcem (Gravensteen), jednim od najbolje očuvanih srednjovjekovnih dvoraca u Belgiji, prošetale smo uvjerivši se u njegovu impozantnost. Ova tipična križarska utvrda s masivnim kamenim zidovima, kulama i pokretnim mostom, privukla nas je svojim predivnim pogledima na grad, ali i dramatičnom atmosferom koju posebno dočarava Muzej srednjovjekovnog oružja i mučilišta.
Početci Katedrale svetog Bava sežu čak u 10. stoljeće, a u njoj se nalazi jedno od najpoznatijih remek-djela u povijesti slikarstva, poliptih braće Huberta i Jana van Eycka – Oltar Mističnog Jaganjca – koji predstavlja biblijsku viziju spasenja slikanu tehnikom ulja na drvenim panelima.
Simbol slobode i neovisnosti grada te dio UNESCO-ve Svjetske kulturne baštine, srednjovjekovni toranj Het Belfort van Gent (zvonik u Gentu), pružio nam je grad na dlanu iz ptičje perspektive, a svojom visinom od čak 91 metra čini najviši zvonik u Belgiji. Otkriti Gent u vožnji čamcem gradskim kanalima bilo je uistinu posebno iskustvo koje je ponudilo mistične srednjovjekovne priče i plovidbu do najskrivenijih kutaka prošlosti tog grada izuzetno bogate povijesti smještenog na rijeci Leie.
U Bruggeu nas je oduševio pogled na rimokatoličku katedralu svetog Salvatora, poznatu i kao katedrala Spasitelja i Svetog Donata. Muzej smješten u crkvi Naše Gospe, jednoj od najpoznatijih crkava u Belgiji, posebno nas je zadivio svojim gotičkim visokim svodovima i bogato ukrašenim oltarima. Crkveni toranj od opeke visok 115,5 metara drugi je najviši takav na svijetu i svjedoči o majstorstvu graditelja Bruggea. Ondje smo vidjele i jedno od najpoznatijih umjetničkih djela u Belgiji – Madonu s djetetom u bijelome mramoru, djelo slavnoga Michelangela Buonarrotija – jedinu njegovu skulpturu koja je napustila Italiju tijekom Michelangelova života.
Bazilika Svete Krvi iz 12. stoljeća pruža osjećaj svih prošlih vremena Bruggea, a u susretu s relikvijom koja, prema legendi, čuva krv s Kristova tijela u trenutku njegova raspeća, istražujete duhovnu i umjetničku baštinu Belgije u jednom od njenih najvažnijih vjerskih i povijesnih mjesta.
Koliko je bilo izazovno prijeći čak 366 stuba do vrha tornja Belfort koji je kao dio povijesnog centra u Bruggeu upisan u UNESCO-vu Svjetsku kulturnu baštinu, toliko je bilo zanimljivo poigrati se s mišlju da su prije točno 18 godina kriminalci na godišnjem u istoimenom filmu („In Bruges“) trčali ovim stubama na vrh tornja izvrsno balansirajući između crnog humora i ozbiljnih moralnih dilema ovog kultnog filma.
Brusselom nas je proveo vrlo živopisan i dinamičan turistički vodič, Belgijac Tom, a iz pozicije domaćina koji uistinu živi u Brusselu predstavio nam je ovaj grad okom iskonskog znalca. Jedan od najimpresivnijih povijesnih trgova u Europi, Grand Place (Grote Markt) predstavlja samo srce Brussela i bilo je uistinu teško odlučiti kamo gledati u svoj toj raskoši bogato ukrašene arhitekture baroknih, gotičkih i neogotičkih građevina. Najveći gradski park u centru smješten je između Kraljevske palače i Belgijskog parlamenta i donosi osvježenje zelenila u Kraljevskoj četvrti, jednom od najluksuznijih i najprestižnijih područja Brussela.
Belgija je gastronomski vrlo bogata zemlja, a kada vam nepce od jutra do mraka prede i ulice mirišu na kakao, znate da ste u zemlji čokolade i vafla. Nepregledni izlozi pralina pratili su nas u svakoj šetnji Belgijom i teško je bilo povjerovati kakve sve boje i oblike čokolada može poprimiti. Puno je poslastica na svakome uglu, a nama su najbolja slatka iskustva ponudila mjesta koja rado preporučujemo: Kuća vafla u Gentu (The house of waffles; since 1929.) i De Proevere tea-room u Bruggeu, gdje smo kušale toplu čokoladu u kombinaciji s delikatesnim pralinama.
Domovina pomfrita svjetski je poznata i po svojoj pivskoj tradiciji i umjetnosti kuhanja piva koja datira još od srednjeg vijeka, a bogatu smo povijest belgijske pivske industrije upoznali u Muzeju piva u Bruggeu.
Nemoguće je pobrojati sve što smo vidjele i doživjele jer Belgija je od prvog susreta u vrt naših misli posadila sjeme misli o sigurnom povratku. Divnu smo priliku imale učiti i iskusiti nove spoznaje i doživljaje u novome okruženju koje inspirira i ostavlja trajni pečat u našoj putovnici stručnih usavršavanja i napredovanja učitelja koji su uvijek istovremeno i učenici.
Renata Gal, prof.
Marina Pilj Tomić, prof.
