Ravnateljica Sanja Dravinski, pedagoginja Nada Grujić Tomas, psihologinja Mirna Ilakovac i profesorica Đurđica Radić svjedočile su raznolikim izlaganjima o učenicima i učenju,

nastavnicima i njihovom radu, položaju hrvatskog školstva danas, pravima učitelja, izazovima nastave u online okruženju i planovima za budućnost hrvatskog školstva. 

Nakon pozdravnih riječi gospodina Marka Matijevića, osnivača i glavnog urednika portala srednja.hr, Hrvatsko debatno društvo demonstriralo je, ne baš pretjerano uspješno, debatu o tome treba li nam građanski odgoj u školama.

Uslijedilo je predstavljanje iznimno uspješnog učenika Krešimira Nežmaha, dobitnika 27 Oskara znanja i nastavnika Ivice Kolarića, dobitnika 106 Oskara znanja. Oduševili su svojojm skromnošću i još jednom dokazali da je odlika najvećih jednostavnost. Izuzetno slikovito i zanimljivo predavanje o hrvatskoj mladeži održao je Boris Jokić iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu i još jednom potvrdio da je za doobro izlaganje najvažnija autentičnost.

Zanimljive vizije učionica u 2041. dao je nazočnima Mario Trošelj. Prikazao je osnovna načela tvrtke STEMI.  U njegovoj viziji škole najvažnije je povezivanje škole s tehnologijom i industrijom, naglasak je na vrijednostima, ne na ishodima. Ključni pojmovi su izvrsnost i briga za zajednicu. 

Uslijedilo je izlaganje gospođe Jasne Tingl, ona je s puno detalja predstavila CARNET, a zatim je Nenad Pokos iz Instituta društvenih znanosti vrlo detaljno i, razumljivo, pomalo uzrujano objasnio kamo je nestalo nekoliko tisuća učenika u posljednjih deset godina. Jasno...u Irsku, Njemačku, a od proljeća i u Švicarsku. Pozvao je političare da svoje egoistične bahate rasprave s opušaka i ostalih gluposti preusmjere na ova goruća pitanja. Naravno, u dvorani je najmanje bilo donositelja odluka, tih bahatih, tih koji bi to najviše trebali ČUTI.

Uslijedila je burna rasprava s predstavnicima sindikata (gospođe Nade Lovrić i Sanje Šprem) o tome trebaju li svi učitelji biti jednako plaćeni, kako pravedno nagraditi one koji rade više i kako sankcionirati one koji ne rade. Postavilo se zanimljivo pitanje treba li nastavnike matematike i informatike platiti više od ostalih nastavnika, kako ih malim plaćama zadržati u prosvjeti, zašto nastavnici moraju raditi dodatne poslove da bi dostojno živjeli. Predstavljen je zatim detaljno program škola ambasadora Europskog parlamenta (Andrea Čović Vidović) i što sve učenici mogu raditi da bi stekli titulu ambasadora Europskog parlamenta. Medicinska škola Osijek jedna je od 70 škola koja je tu titulu stekla prije mjesec dana.

Uslijedila je rasprava o dobrim primjerima iz strukovnog obrazovanje, Elektrotehnička i prometna škola u Osijeku istaknuta je kao jedan od primjera centara izvrsnosti. Na samom kraju raspravljalo se o tome kakvi trebaju biti ravnatelji, smiješno je bilo što su sami o sebi govorili upravo ravnatelji.

Konferencija je bila vrlo zanimljiva, slušali smo različite predavače, pitanja obrazovanja sagledavala su se iz raznih uglova.   

                                                                                                      Đurđica Radić